Sreća, radost i čarolija su elementi koji čine poseban novogodišnji i božićni ugođaj. Zimski praznici kao i atmosfera koja se za te prilike ciljano kreira je od izuzetne važnosti, naročito za decu, njihovo detinjstvo, vaspitanje i odrastanje.


Baš iz tog razloga, kažu psiholozi, jako je važno kreirati jedinstvenu atmosferu, ugođaj i doživljaj i ne „reprizirati“ već viđeno počevši od toga da ni jelka ne treba da bude jednako okićena kao prošlogodišnja niti treba da stoji na istom mestu. Važno je da budete originalni i jedinstveni, uvek drugačiji. To je uloga i zadatak vas kao roditelja. Biti originalan nije pomodarstvo, naprotiv, biti tradicionalan znači vraćati se korenima.


U eri globalizacije kada deca (ona starija) Deda Mraza sve češće zovu „Santa“ (Santa Claus), u globalnom slengu, samo po sebi se nameće pitanje ko je ustvari taj dobri sedobradi novogodišnji  junak koji voli decu i donosi im poklone kao nagradu za poštenje, trud i dobrotu...


Nekada davno (pre II Svetskog rata), u Srbiji tu ulogu je igrao Božić Bata a potom ga je „zamenio“ rusko-sovjetski ekvivalent Deda Mraz (Ded Moroz). Ako je suditi po ovim trendovima, globalni “Santa Claus“ je nešto što je očekivano.



Međutim, ako je suditi po trendovima na „starom kontinentu“ i u našem regionu, „Santa“ (ili Deda Mraz), kako god, u svakoj zemlji ima svog „opasnog“ rivala. U Srbiji je to sve popularniji Božić Bata. U Bugarskoj „Dedo Koledo“ (Дядо Коледа), u Sloveniji „Božiček“, u Mađarskoj „Mikulaš“ (Mikulás), u Grčkoj „Agios vasilis“ (Άγιος Βασίλης)... i tako redom, svaka zemlja i nacija sa tradicijom i identitetom ima i svoju verziju dobrog starca, obavezno duge sede brade koji deci donosi poklone uoči Nove godine, Božića ili, pak, dana svetog Nikole.


Kako je Deda Mraz (Santa Claus) postao globalna pojava?


Logično je zapitati se kako to da je ceo svet prihvatio istog lika i iste (ili bar slične) običaje koji se vezuju uz njega? –Jedan od odgovora bi mogao biti „zato što nije komercijalan“ i zato što je dobar i pošten, bez „mrlja na obrazu“. Dakako, mnogi su pokušali, i dan danas ga iskorišćavaju kao maskotu, u marketinške svrhe, ali niko nije uspeo da ga „prisvoji“ i „patentira“. Štaviše, taj vid popularizacije je samo davao “vetar u jedra” globalnom prihvaćanju ovog lika.



Ko je Deda Mraz ili Božić Bata?


Sve je to jedan isti lik, kao i Santa Claus, Father Chrissmas... Ali, izvorno, to je hrišćanski svetac Nikola (Saint Nicolas – Sant Nikolaus – Santa Claus) za koga se vezivao običaj da, uoči Nikoljdana siromašnoj i bolesnoj deci ostavlja novčiće i slatkiše u čizmama ili čarapama koje deca, tom prilikom ostavljaju pored prozora ili pored ognjišta (u modernim zapadnjačkim verzijama pored otvorenog kamina).


Legenda kazuje da je, nekada davno, sveti Nikola spasao tri devojčice čiji bezdušni, naglo osiromašeni otac, htede da ih proda u roblje jer nije mogao da ih hrani i gaji. Da bi ih spasao, sveti Nikola je noću, krijući se od sveta, kroz prozor kuće u kojoj su živele tri unesrećene devojčice, ubacio svežanj dukata kako bi ih spasao. Zlatne kovanice su upale u njihove čizmice i otuda dolazi ovaj običaj. Po drugoj verziji, sveti Nikola je isto učinio ali je dukate ubacio kroz dimnjak a oni upadoše u čarapice koje su devojčice tu ostavile da se noću osuše.


Sveti Nikola je vremenom kombinovan sa drugim likovima, naročito onim iz predhrišćanske tradicije starih Slovena i starih Germana; sa germanskim Bogom Odinom i slovenskim zlim starcem Mrazom koji je otimao i odnosio nevaljalu decu... Vremenom se starac Mraz, pod uticajem hrišćanstva, preobratio u dobrog dekicu koji je poprimio lik i odelo svetog Nikole. Po pravilu, slavio se, i danas se slavi zimi i dolazi deci počevši od dana svetog Nikole pa do Nove godine, kako kod pravoslavaca i katolika, tako i, u novije vreme, kod svih ostalih religija i konfesija.


Interesantno je i to da u Srbiji Deda Mraz deci dolazi za Novu godinu ali ne pravoslavnu tj. Julijansku već međunarodnu (onu po Gregorijanskom kalendaru), kao i to da je starac Bata, ranije dolazio za Božić (odakle mu dolazi i ime) a ne na dan svetog Nikole. Objašnjenja za ovu pojavu je mnogo ali nismo jedini kod kojih je tako. Slično je i u većini drugih evropskih zemalja dok se u nekima, npr. U Holandiji i Poljskoj, tradicija striktno poštuje pa tako „Sinterklas“ (u Holandiji) odnosno „Švjenti Mikolaj“ (u Poljskoj) deci u pohode dolaze baš na dan svetog Nikole.




Naša misija je da roditeljima razjasnimo i „rastumačimo“ misteriju ovog junaka i da vas taj način podstaknemo na kreativnost prilikom osmišljavanja novogodišnje i božićne kućne atmosfere i iznenađenja za najmlađe i najmilije. Neka ove godine, npr., glavnu ulogu” zaigra Božić Bata. Nebitno je što će možda doći za Novu godinu tj. pre Božića. Ionako se još retko gde „igra po pravilima“. A ako baš želite da ispoštujete sva pravila i hrišćansku tradiciju, onda neka vam glavni junak zimskog ugođaja bude Sveti Nikola.



Pošaljite pismo od Deda Mraza